ROKOVNIK SV. MARKO KRIŽEVČANIN

Opis

Još jedan rokovnik posvećen hrvatskom svecu, Marku Križevčaninu. Rokovnik dolazi u bijeloj boji, veličine A5. Punim imenom Marko Stjepan Krizin, rođen je Križevcima 1588. ili 1589.g. Po završetku studija zaređen za svećenika 1615.g. te se na kratko vraća u službu u svoju Zagrebačku nadbiskupiju. Kardinal  Pázmány, zove ga u Ugarsku te ga imenuje profesorom i ravnateljem sjemeništa u Trnavi, ostrogonskim kanonikom, ravnateljem zavoda i arhiđakonom u Komárnom te upraviteljem opatije u Széplaku u Slovačkoj. U to su vrijeme Košice bile velika utvrda ugarskog kalvinizma. Andrija Dóczy, gradski upravitelj košica, htio je ojačati položaj malobrojnih katolika te je pozvao dvojicu isusovaca Poljaka Melkiora Grodzieckog i Mađara Stjepana  Pongrácza. Njihov je rad bio plodonosan, no izazvao je i bijes kalvinista koji su potaknuli narod na bunu te su lažno optužili katolike da su izazvali požar u gradu. S Grodzieckim i Pongráczem u gradu je tada bio i naš Marko Križevčanin. Oni su te teške trenutke proživljavali u zajedništvu, molitvi, nastojeći pomoći katolicima. No, ubrzo u grad s hajducima stiže zapovjednik kalvinske vojske Juraj  Rákóczi. On zatvara u tamnicu trojicu katoličkih svećenika, Marka, Melkiora i Stjepana. Tamo ih nagovaraju da se odreknu poslušnosti papi te da postanu kalvini. Oni to odbijaju te podnose mučeničku smrt. Njihove relikvije čuvaju se u uršulinskoj crkvi u Trnavi. Kardinal Pázmány poveo je kanonsku istragu o mučeništvu svjedoka vjere te zatražio od pape Urbana VIII. da ih proglasi svetima. No, postupak se oduljio te se njihova beatifikacija i kanonizacija dogodila tek u 20. stoljeću. Sveti Marko Križevčanin nikada ljude nije dijelio prema naciji ili vjerskom opredjeljenju. Postoje dokazi da je s mnogim kalvinistima bio u dobrim odnosima. Kako je živio i u radio u brojnim europskim državama (Hrvatska, Austrija, Italija, Mađarska, Slovačka) određen je za zaštitnika Hrvatske i Hrvata u europskim integracijama. Zaštitnik je katoličkog tiska, Bjelovarsko-križevačke i Varaždinske biskupije te Koprivničko-križevačke županije. Svecem ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 1995.g. Spomendan mu je 7. rujna.